Na današnji dan, 1943. godine, u Banjoj Luci je rođen Mustafa Nadarević, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pozorišnih i filmskih glumaca.

Pozorišnu karijeru Nadarević je počeo u Zagrebačkom teatru mladih, a 1969. godine postao je član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Na pozorišnim daskama igrao je kao gostujući glumac i u HK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama.

Brojne filmske uloge

Osim pozorišnih, brojne uloge ostvario je u više filmova i tv-serija, između ostalih, „Otac na službenom putu“ Emira Kusturice, „Miris dunja“ Mirze Idrizovića, „Već viđeno“ Gorana Markovića, „Glembajevi“ Antuna Vrdoljaka, „Praznik u Sarajevu“ Benjamina Filipovića, „Gluvi barut“ Bate Čengića, „Savršeni krug“ Ademira Kenovića.

Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan”.

Preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu nakon što mu je dijagnosticiran karcinom pluća. 

Umro Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse

1519. - Umro italijanski slikar, vajar, arhitekta, inžinjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči (Vinci), jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje s egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516., gdje je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je mnoštvo crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja (sfumato) dao toplinu kože i mekoću tijela. Nijedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Radio je i na konstruisanju sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".

1567. - U Veneciji umro Marin Držić, najbolji hrvatski, ali i regionalni, renesansni dramatik i lirik. Najstariji dokumenti o njemu povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Pisao je poeziju, ali i drame, uglavnom komedije, a najpoznatije djelo mu je rustikalno-mitološka drama u prozi „Dundo Maroje“, koja se i danas nađe na pozorišnim repertoarima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regionu. Jedina Držićeva tragedija jeste "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, a dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine. Komedije "Pomet", "Pijerin" i "Đuho Krpeta" su izgubljene ili sačuvane u fragmentima. Ostala djela: komedije "Skup", "Mande", "Arkulin", alegorična pastoralno-muzička komedija "Plakir", rustikalna komedija "Novela od Stanca", pastorale "Tirena", "Venera i Adon".

1660. - Rođen italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati (Pietro Alessandro Gaspare Scarlatti), osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije.

1857. - Umro francuski pisac Alfred de Mise (Alfred de Musset), koga je nesretna ljubav sa spisateljicom Žorž Sand (George) inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći" i "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka", u kojem je opisao i analizirao svoju bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorencačo", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".

1864. - Preminuo njemački kompozitor Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer) koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok".

1892. - Umro njemački hemičar August Vilhelm fon Hofman (Wilhelm von Hofmann), značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

1903. - Rođen američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok (Benjamin McLane Spock), čija je knjiga "Savjeti zdravog razuma o odgajanju beba i djece", objavljena 1946., postala bestseler, umnogome izmijenivši predstavu o pravilnom odgajanju djece. 

Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu RBiH

1992. - Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Pripadnici bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih snaga bosanskih Srba, 2. maja 1992. godine pokušali su s okolnih brda ući u Sarajevo i zauzeti zgradu Predsjedništva RBiH na Skenderiji, kao i druge važne objekte u centru grada, poput Skupštine i Općine Centar, te eliminisati rukovodstvo Republike BiH. Oko bivšeg Doma JNA, Narodnog pozorišta, Skenderije i Vrbanja mosta suprotstavili su im se građani Sarajeva, hrabri, ali neiskusni i veoma slabo naoružani branioci - članovi Patriotske lige, Vikićevi specijalci, rezervni sastav Policije, kao i novoformirane Teritorijalne odbrane. Drama je nastavljena hapšenjem tadašnjeg predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koje su izvele jedinice JNA, predvođene generalom Vojislavom Đurđevcem. Izetbegović je uhapšen na Sarajevskom aerodromu, koji je zarobila bivša JNA, i to dok se vraćao s pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu, odakle su vođeni pregovori putem Televizije Sarajevo. Izetbegović je razmijenjen 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.

1992. - Izgorjela zgrada Glavne pošte u Sarajevu, nakon granatiranja od srpskog agresora. Objekat je u potpunosti izgorio tog dana. Požar u pošti nije izazvan izvana, nego iznutra. Diverziju unutar pošte izazvala su dva uposlenika pošte, inžinjera iz Beograda i Zadra, kako bi onesposobili poštu i komunikaciju u općinama Stari Grad i Centar. Počinioci su uhapšeni nakon čega su priznali da su podmetnuli požar. Na kraju su razmijenjeni za pripadnike Armije Bosne i Hercegovine koji su bili zarobljeni od agresora.

Zgrada Glavne pošte izgrađena je 1913. godine, u periodu vladavine Austro-Ugarske, kao vojna pošta. Pripada secesijskoj arhitekturi, koja je nastala oko 1900. godine kroz grupe mladih arhitekata i umjetnika iz Beča, i koja se distancirala od klasičnog stila i krenula novim putevima u arhitekturi i umjetnosti. Toj inovativnoj grupi pripadao je i projektant zgrade Josip Vancaš.

U požaru je zgrada izgorjela s kompletnom opremom, a ostali su samo zidovi.

2002. - Bosanskohercegovački historičar filozofije, publicist, prevodilac i pjesnik Izet Sarajlić, poznat po nadimku Kiko, preminuo je na današnji dan. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika, između ostalih, i Sarajevsku ratnu zbirku pjesama. U najvećem dijelu njegove poezije osjeća se idilična slika ljubavne i porodične harmonije prenesene iz svakodnevnog života. Upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću, Sarajlićeva poezija je dostigla veliku i trajnu popularnost.