Bocan-Harčenko, ambasador Rusije u BiH: U FBiH još su zatvorena vrata za ruske investicije
Pitanje Dobrovoljačke zahtijeva jedan novi pristup
Ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko iznio je u intervjuu za naš list svoje viđenje problema u vezi s pravosudnim institucijama, a o čemu trenutno, na relaciji RS - FBiH, postoje ozbiljni politički sukobi.
Dosta suzdržano, jer smatra da nije pozvan da se stavlja na bilo čiju stranu, Harčenko navodi da se samo kompromisom može riješiti pitanje postojanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Poremećeni odnosi
Ruski ambasador tvrdi da je to jedini recept za dugoročno rješenje ovog problema, jednako kao što je bio i nedavni dogovor političkih predstavnika o formiranju Vijeća ministara BiH, kao i donošenju ključnih zakona.
Harčenko obrazlaže i zašto Rusija smatra da je potrebno zatvoriti OHR kao i Haški tribunal. Ruski investitori, tvrdi Harčenko, ozbiljno su zainteresirani za ulaganje u oblasti istraživanja nafte na području Federacije.
Nakon odluke Tužilaštva u predmetu "Dobrovoljačka" stvorena je dodatna napetost između političkih predstavnika u RS i FBiH. Kako Vi vidite ovu situaciju i hoće li ona dalje utjecati na formiranje državne vlasti, a na kraju i političke odnose unutar BiH?
- Ovo pitanje, generalno gledajući, veoma je delikatno. Mi nemamo potpune podatke u vezi s istraživanjem ovog slučaja. Nažalost, za sada je pitanje ratnih zločina i odgovornosti vrlo ozbiljno u BiH, a zbog toga su znatno i poremećeni odnosi unutar ove države. Naravno, sve to ima odjeka u cijelom regionu. Teško je očekivati da je preko noći, nakon žestokih sukoba i rata, moguće otklanjanje svih sumnji. Neophodno je, naravno, puno više vremena za tako nešto.
Mislimo da je za rješavanja svih ovih pitanja, uz pomirenje, potreban jedan objektivni prilaz. Što se tiče Tužilaštva, neophodna je potpuna transparentnost. U svakom slučaju, potrebno je da ljudi znaju više o tome šta se desilo. Preduvjet je, naravno, da ne dođe svakoga puta do pogoršanja odnosa i pojavljivanja nekih dodatnih sumnji.
Vi ste ranije kazali da je neophodno zatvaranje Haškog tribunala. Možete li obrazložiti ovu Vašu izjavu, budući da se pred tim tribunalom još procesuiraju ključne osobe poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića?
- Što se tiče Rusije, smatramo da su neophodne dodatne aktivnosti koje vode zatvaranju Haškog tribunala. Naravno, potrebno je obaviti sve postupke koji se vode pred ovim tribunalom. Zatvaranjem Haškog tribunala povećava se odgovornost nacionalnih pravosudnih institucija u BiH.
Treba znati da se mi rezolutno protivimo da se nalaze neki izgovori za odugovlačenje ovih procesa, a samim tim i za postojanje Haškog tribunala. Evo, sada su svi ključni procesi pokrenuti i sada je taj cilj zatvaranja Tribunala realan.
Rusija je, s druge strane, zabrinuta da u Tribunalu nema neophodne ravnoteže kada je u pitanju vođenje ovih procesa. To je pretpostavka da se pitanje ratnih zločina ne pretvara u dizanje dodatnih nacionalnih tenzija. Nedopustivo je okrivljavati ili prebacivati odgovornost na jedan cijeli narod. Postoje pojedinci koji trebaju odgovarati za ono što su uradili.
Vremenski okvir
Kako komentirate prijedlog zakona koji je stigao iz RS i kojim se traži ukidanje Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH?
- Mislim da sva ova pitanja treba sada rješavati u okviru strukturalnog dijaloga između BiH i EU, naravno, uz učešće dva entiteta. Ovaj dijalog je u toku i mislim da je najbolji okvir za rješavanje svih mogućih otvorenih pitanja. Ovo je najkonstruktivniji način za razmatranje svih zabrinutosti, za neka rješenja koja su moguća na osnovu kompromisa.
No, jesu li, prema Vašem mišljenju, ove institucije potrebne državi?
- Ponavljam, to treba biti kompromis domaćih faktora. Ja se ne bih uključivao u tu diskusiju, da zauzmem neki stav ili da stanem na jednu stranu. Strukturalni dijalog je izvanredno rješenje da se odgovori i na ovo pitanje. Kompromis je moguć.
Kao član Vijeća za implementaciju mira (PIC) hoćete li insistirati na okončanju supervizije Brčko Distrikta. Jesu li za tako nešto zaista stvoreni uvjeti?
- Prema mom mišljenju, uvjeti su ispunjeni. Naravno, mi smo bili ranije spremni za konstruktivni dijalog o zatvaranju supervizije. Znamo da zatvaranje supervizije zahtijeva rješavanje određenih pitanja, ali u svakom slučaju, što se tiče političkih uvjeta, pa čak i pravnih, oni su ispunjeni. Svi faktori u BiH su napravili opipljiv doprinos. Izdvojio bih tu posebno doprinos rukovodstva RS, koje je uoči zasjedanja PIC-a u decembru objavilo mapu, koja je kod nekih otklonila postojeće sumnje.
Zbog toga smo imali dosta konstruktivnu i sadržajnu raspravu na PIC-u i dobili smo rezultat, postavili smo neki vremenski okvir za rješavanje ovih pitanja. Ona se moraju riješiti do maja, kada ponovo zasjeda PIC.
Pogrešna je teza da zatvaranjem supervizije u Brčkom međunarodna zajednica odlazi iz tog grada i da više nema ništa s Distriktom. Ne! Ona će nastaviti svoju djelatnost i saradnju kao i svugdje u BiH.
Istraživanja nafte
Kako komentirate bilateralnu saradnju Rusije i BiH? Kakve su mogućnosti za ruske investicije u našoj državi u ovoj godini?
- Mislim da sada imamo dosta povoljne uvjete, bez obzira na ekonomsku krizu. Zapravo, smatram da upravo sada moramo iskoristiti krizu da na neki način podstaknemo saradnju, da ona ide brže i da postane sveobuhvatnija. Uvijek za svaku zemlju koja želi da ide u EU svaka kriza ima i takvu jednu prednost. Vjerujem da će kriza podstaći dodatni pritisak u pozitivnom smislu. Vidite, mi imamo temelj za razvoj dugoročnih projekata u BiH. Taj temelj predstavlja projekt rafinerija u Brodu i Modriči. To je projekt istraživanja nafte.
Ovo je poticaj za sljedeće naše zajedničke faze. Kod naših investicija nema praznih obećanja. Nisu davana prazna obećanja ni oko modernizacije Rafinerije Brod. Uloženo je više od 200 miliona eura. Kao rezultat dobili smo dizel i benzin po evropskim standardima, a uslijedila je i modernizacija benzinskih pumpi.
U segmentu istraživanja nafte imamo velike neiskorištene mogućnosti u Federaciji, ali, nažalost, sada ne mogu reći da su nam vrata tu otvorena. Očekujem od novog saziva Vijeća ministara BiH i od Vlade FBiH konstruktivniji prilaz. On je potreban u kriznoj situaciji. Ulaganje Rusije u FBiH i modernizacija industrije imat će najvažniju posljedicu - otvaranje radnih mjesta.
Bonske ovlasti nisu rješenje
Poznato je da Rusija traži ukidanje OHR-a. Ali, mogu li bh. političari bez OHR-a istinski sami donijeti važne odluke i reforme koje su potrebne za priključenje EU uzmemo li u obzir da politička blokada još nije prevaziđena?
- Na zatvaranje supervizije gledamo kao na važan korak u pravcu zatvaranja OHR-a. Mislim da sporazum predsjednika političkih stranaka omogućava da se samostalno donose odluke. Ja se slažem da je nakon izbora taj proces usaglašavanja zahtijevao više vremena. Ne može se reći da to nije bio problem.
Ali, u svakom slučaju, na kraju je došlo do pronalaska kompromisa. Nakon 14 mjeseci bolje je da je rješavanje pitanja poput formiranja Vijeća ministara BiH uslijedilo kompromisom nego da je to urađeno uključivanjem visokog predstavnika, te korištenjem bonskih ovlasti.
Znate, moguće je putem bonskih ovlasti ovo riješiti preko noći, ali pitanje je jeste li ovo riješili dugotrajno tako da bude prihvatljivo za sve. Možda je nekada bolje potrošiti više vremena za rješenje.



Prijavi se