Eskalirajući sukob SAD s Iranom

S obzirom na to da su parlamentarni izbori zakazani za mart, vladari Irana mogu tražiti demonstriranje snage prema višegodišnjem američkom neprijatelju

Niko ne može biti siguran hoće li trenutni obračun između Sjedinjenih Država i Irana dovesti do direktne vojne konfrontacije, ali većina "sastojaka" za oružani sukob sada je prisutna. Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nedavno je ustvrdio da Iran razvija nuklearno oružje. Ako izraelske i američke obavještajne službe potvrde da se nuklearni program približava svojim ciljevima, onda će osigurač za rat biti dramatično skraćen.

Ubistva naučnika

U pritiscima na Teheran da odustane od svog nuklearnog programa, SAD su na čelu novih strogih međunarodnih sankcija koje ciljaju iransku centralnu banku i sposobnosti zemlje da naplati naftu koju je izvezla. Iran u odgovoru prijeti da će zatvoriti Hormuški tjesnac kroz koji se na Zapad prevoze bitne količine nafte. EU, također, usvaja naftni embargo na Iran, osiguravajući da se finansijska situacija Teherana dodatno pogorša. Njegova valuta je u slobodnom padu, a navodno je poslovna zajednica u stanju panike. Čak i Kina smanjuje kupovinu nafte.

Krajem decembra iranske oružane snage u Hormuškom tjesancu i susjednim vodama Perzijskog zaljeva Omana provele su nekoliko ratnih igara, uključujući i ispaljivanje pravih projektila. Kada je nosač aviona "USS John Stennis" u sklopu rutinskog premještanja uplovio iz Zaljeva na sjever Arapskog mora, Iran je upozorio Vašington da se brod ne vraća u region Zaljeva. Iako je "USS Abraham Lincoln" naknadno završio prolaz kroz Hormuz bez incidenta, reakcija Teherana ostaje nepredvidiva i može čak potaknuti Vašington na sukob.

Početkom januara tri naoružana patrolna broda iranske Revolucionarne garde približila su se na nekoliko stotina metara američkom desantnom brodu "USS New Orleans". Uprkos upozorenjima SAD da neće biti tolerirano nikakvo ometanje međunarodnog prometa kroz Hormuz, takve provokacije lako mogu dovesti do loše procjene i eskalacije.

Teheran tvrdi da su u porastu tajne vojne akcije protiv države. Sredinom januara u prijestonici je ubijen iranski nuklearni naučnik. Vlada je odmah optužila Izrael i SAD, tvrdeći da je to bio četvrti ubijeni iranski nuklearni naučnik u protekle dvije godine. Neki Iranci su pozvali na ubistva iz odmazde. Svaki takav atentat mogao bi pokrenuti mobilizaciju za rat. A s obzirom na to da su parlamentarni izbori zakazani za mart, vladari Irana mogu tražiti demonstriranje snage prema višegodišnjem američkom neprijatelju.

Vojna akcija

Teheran se, također, suočava s mogućnosti da Sirija, njegov najbliži saveznik na Bliskom istoku, naginje prema građanskom ratu koji bi mogao zbaciti režim Bašara el-Asada. To bi radikalno promijenilo odnos snaga na Bliskom istoku i ugrozilo druge iranske saveznike poput Hezbolaha.

Nakon što se povukla iz Iraka i planira iseliti trupe iz Afganistana, Obamina administracija ne traži rat s Iranom. No, provokativni čin, kao što je potapanje američkog ratnog broda, izazvao bi Obaminu ruku. U izbornoj godini, dok republikanci tvrde da je mekan na odbrani i da napušta Izrael, to bi moglo dati poticaj Obami da naredi napad na iranska nuklearna postrojenja.

Rastuće tenzije u Hormuškom tjesnacu također će imati direktan utjecaj na globalne zalihe nafte i mogle bi eskalirati u sukobe između Irana i država Zaljeva. Potonji su ponudili dodatnu naftu potrebnu globalnom tržištu ukoliko se iranske zalihe blokiraju. Teheran je ovu ponudu interpretirao kao neprijateljski čin i izdao upozorenja svim proizvođačima u Zaljevu.

Dodatni destabilizirajući faktor je potencijalni izraelski odgovor na iranske nuklearne sposobnosti. Šef Združenog štaba američke vojske, general Martin Dempsi (Dempsey) izrazio je bojazan da Izrael planira samostalno napasti iranska nuklearna postrojenja ako vidi da Vašington ne reagira. Izraelski dužnosnici smatraju nuklearni Iran egzistencijalnom prijetnjom i ukazuju na vojnu akciju ako se sankcije pokažu neučinkovitim u zaustavljanju teheranskog programa.