Grčka na pragu građanskog rata: "Odlučno ne dogovoru s MMF-om" (FOTO/VIDEO)

„Grčka je na rubu građanskog rata“, piše jutrošnji „Guardian“ napominjući da je u velikim neredima sinoć zapaljeno više od 40 zgrada. 

Grčka policija je izvijestila da su povrijeđeni deseci građana i najmanje 40 policajaca.  Zbog scena koje su se mogle vidjeti u grčkim gradovima pitanje je mogu li grčke vlasti zaista i provesti usvojene mjere.

Jutos je na ulicama mirnije, a nadležni još zbrajaju štete i uklanjaju mnogobrojne grafite koji su postavljeni tokom 10-satne "bitke" poput "Odlučno ne dogovoru s MMF-om" ili "Šefovi su ubice naroda", prenosi "Guardian".

Podsjetimo, grčki parlament kasno sinoć usvojio je usvojio kontroverzni paket mjera štednje, koji je zatražio MMF i EU, kako bi ova zemlja izbjegla bankrot.

Još dok je parlament zasjedao u Atini, a kasnije i širom Grčke, izbili su neredi u kojima su demonstranti izvan zgrade parlamenta bacali kamenje i Molotovljeve koktele.

Policija je bacila suzavac, a na desetine zgrada u grčkom glavnom grdu je zapaljeno. Najmanje 23 demonstranta  je uhapšeno i još 25 pritvoreno.

Desetine uhapšenih

Premijer Lucas Papademos poručio je da se takvi protesti neće tolerirati te pozvao na zaustavljanje nereda. Usvojeni zakon Grčkoj bi, smanjenjem plaća, penzija i otpuštanjima, trebao uštediti 3,3 milijarde eura i osigurati da izbjegne bankrot idućeg mjeseca.

Papademos je poručio da neće tolerirati nasilje nakon što su u nedjelju maskirani demonstranti zapalili nekoliko trgovina, kafića i kina u centru Atine protiveći se novom sporazumu o mjerama štednje koji Grčkoj treba osigurati pomoć EU-a i MMF-a te izbjegavanje bankrota.

- Vandalizam, nasilje i destrukcija nemaju mjesta u demokratskoj zemlji i nećemo ih tolerirati, rekao je.

Papademos je potaknuo parlamentarne zastupnike da potvrde započete reforme ocijenivši kako bi svaka "pogrešna odluka" mogla voditi u katastrofalnu grešku i izlazak iz eurozone.

Neredi širom Grčke

Grčka državna televizija izvijestila je da su se neredi iz Atine proširili i na ostali dio zemlje, na otoke Krf i Kretu te na grad Solun, kao i na gradove u ceentralnoj Grčkoj. U grčkom glavnom gradu neredi su najgori od 2008. kada je nasilje u Grčkoj trajalo sedmicama nakon što je policija usmrtila 15 godišnjeg učenika.

Grčki parlament počeo je u srijedu popodne raspravu o zakonu koji bi smanjenjem plaća, penzija i otpuštanjima Grčkoj trebao uštedjeti 3,3 milijarde eura i osigurati da izbjegne bankrot idućeg mjeseca.

Hronologija grčke krize

Ekonomska kriza u Grčkoj zaoštrila se 2010. godine što je dovelo do povremenih masovnih protesta čiji učesnici poručuju da se teret izlaska iz krize mora raspodeliti na sve slojeve stanovništva i da su protiv "prodaje Grčke". Objavljujemo hronologiju najvažnijih događaja u dvogodišnjem periodu:

-2. maj 2010 - Postignut dogovor o finansijskoj pomoći sa Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koje zauzvrat od Grčke traže uštede u budžetu u iznosu 30 milijardi eura u naredne tri godine. Premijer Jorgos Papandreu pozvao građane na "veliku žrtvu" da bi se izbjegla katastrofa u zemlji.    

-5. maja 2010 - Tri osobe, službenici banke, poginule u požaru banke u centru Atine, na koju je tokom demonstracija nezadovoljnih vladinim mjerama, bačen "molotovljev koktel".

-6. maja 2010 - Parlament je većom glasova, usvojio vladin program štednje, koji je jedan od uslova za dobijanje 110 milijardi eura strane pomoći neophodne toj zemlji da se izvuče iz teške ekonomske i finansijske krize

-6. jul 2010 - Papandreu negirao informacije da će njegova zemlja, radi prevladavanja posljedica velike ekonomske krize, prodavati svoja ostrva.

-23. maja 2011 - Vlada odbacila mogućnost odlaganja otplate dugova. "Otplatit ćemo zajmove", poručio je Papandreu. Evropska centralna banka se protivi reprogramu duga.

-8. juna - Vlada podržala sprovođenje novog paketa strogih mjera štednje koje su od ključnog značaja za tu prezaduženu članicu zone eura, kako bi nastavila da dobija međunarodnu kreditnu pomoć. Vlada  odobrila petogodišnji plan oštre štednje koji je ta zemlja obećala međunarodnim kreditorima, a koji predviđa novo kresanje troškova od oko 28,4 milijarde eura i nove mjere za povećanje prihoda sa ciljem svođenja grčkog budžetskog deficita ispod jedan odsto bruto domaćeg proizvoda do 2015, sa prošlogodišnjih 10,5 odsto BDP.

-27. oktobra - Lideri zemalja članica eurozone odlučili da otpišu 50 odsto spoljnog duga Grčke, uz niz drugih mjera usmjerenih na spašavanje ugrožene evropske valute.

-31. oktobra - Premijer Papandreu je donio iznenadnu odluku o raspisivanju referenduma o paketu pomoći koji je donijela EU kako bi spasla Grčku od bankrota, ali koji podrazumijeva i oštre mjere štednje, kao i glasanje o povjerenju vladi u parlamentu.

-4. novembra - Grčka je odustala od plana da održi referendum o članstvu zemlje u eurozoni, koji je pretio da dovede do krize evropskog bloka. Potom je Papandreu podnio ostavku i formirana je vlada nacionalnog spasa.

-10. novembra - Bivši potpredsjednik Evropske centralne banke Lukas Papadimos imenovan je za novog predsjednika prelazne koalicione vlade. On je ukazao da će finansijski problemi biti riješeni samo uz saradnju svih partija i dodao da će grčko učešće u eurozoni učiniti lakšim ekonomski oporavak zemlje.

-1. decembra 2011 - Samo tri sedmice poslije formiranja vlade nacionalnog jedinstva, održan je prvi 24-satni štrajk: nisu radile škole, državne bolnice, javni prevoz i druge službe i preduzeća.    

-12. i 13. februara 2012 - U protestima u Atini zapaljeno 60 zgrada a mnoge prodavnice su opljačkane. Žestoki protesti u još šest gradova širom zemlje, u kojima je povrijeđeno više od 120 građana i 60 policajaca koji su , kako kažu, digli glas protiv "prodaje Grčke". Parlament je, uprkos protestima i podjelama u koalicionim strankama, usvojio program štednje koji je uslov za dobijanje novog zajma iz "paketa" MMF i evropskih finansijskih insitucija ukupne vrednosti 130 milijardi eura.