Bosna i Hercegovina raspolaže velikim prirodnim resursima, ali je isto tako, kada posmatramo sa stručnog stanovišta, već duži niz godina prisutna destrukcija i degradacija okoliša, i kvaliteta i kvantiteta tih istih resursa, kazao je u intervjuu za “Dnevni avaz”, direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Safet Harbinja.
On ističe da je krajnje vrijeme da se kroz institucije sistema prvenstveno zaustavi degradacija resursa, a onda kroz programe i projekte krene u poboljšavanje stanja tih resursa. Harbinja upozorava da je u toj zajedničkoj aktivnosti nezaobilazna i uloga pojedinca.
Koja je uloga i funkcija Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH?
- Fond je finansijska institucija Vlade FBiH i on se u prvom redu bavi prikupljanjem sredstava i distribucijom kroz programe i projekte u oblasti zaštite okoliša. Njegova uloga se ogleda i u pripremi i saradnji s drugim vladinim institucijama kada se radi o pitanjima provođenja Strategije zaštite okoliša, kao i donošenja i implementacije ostalih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ove oblasti, vođenja baza podataka...
Kako se Fond finansira i koliki je godišnji budžet?
- Fond se finansira od naknada koje se prikupljaju prema Zakonu o vodama, gdje od ukupnog prihoda 15 posto pripada Fondu. Druge vrste prihoda su po osnovi naknada za zaštitu zraka, potom naknade po osnovu registracije motornih vozila. U toku su aktivnosti na prikupljanju naknada kada su u pitanju ambalaža i ambalažni otpad, elektronski i elektronički otpad te naknade prikupljene po osnovu Uredbe o plastičnim kesama tregericama. Moguć je i rast prihoda kada su u pitanju fondovi Evropske unije. U 2013. godini naš budžet je iznosio skoro 40 miliona KM.
Koji su Vam najznačajniji do sada realizirani projekti, a koje trenutno realizirate?
- Do sada realizirani projekti odnose se na programe i slične aktivnosti u oblasti zaštite voda, zraka... U posljednje četiri godine finansirali smo skoro 450 manjih i kompleksnijih projekata u FBiH, vrijednih skoro 67 miliona KM. Najznačajniji projekti koje u ovom trenutku možemo izdvojiti su projekti zaštite rijeke Une, projekti sa Svjetskom bankom i drugim kreditorima, a odnose se na zaštitu rijeke Neretve u Konjicu, Mostaru, Ljubuškom, projekat “Zaštita jezera Modrac”... U saradnji s UNDP-om, Fond realizira petogodišnji program jačanja kapaciteta i smanjivanja troškova korisnika javnih objekata. Od ove godine počinjemo uspostavljanje reciklažnih dvorišta u pojedinim općinama radi smanjivanja opterećenja regionalnih deponija količinama otpada, kao i radi stvaranja mogućnosti da se kroz proces sortiranja i reciklaže ostvari određena vrsta profita kada je u pitanju recikliranje otpada.
Možete li navesti aktivnosti koje su planirane za naredni period?
- U skladu sa zahtjevima Parlamenta i Vlade FBiH, buduće aktivnosti Fonda bit će usmjerene ka saniranju šteta nastalih majskim prirodnim nepogodama na prostoru FBiH. Prioritet će se dati općinama koje su pretrpjele najveće štete, i to investicionim projektima radi poboljšavanja stanja zdravstvenih i odgojno-obrazovnih objekata u Maglaju, Zenici, Orašju, Odžaku, Sanskom Mostu i u Tuzlanskom kantonu. Fond će uskoro objaviti javni poziv za sanaciju vodnih objekata, odnosno destruiranih infrastrukturnih objekata za snabdijevanje stanovništva pitkom vodom i, naravno, sanaciju kanalizacionih sistema. Za sanaciju šteta nastalih prirodnim nepogodama Fond, u saradnji s UNDP-om, planira uložiti skoro devet miliona KM. U toku je priprema za veliku akciju čišćenja obala i vodotoka u FBiH.
Preporuke institucijama
Koje bi bile Vaše preporuke institucijama sistema radi zaštite okoliša u FBiH?
- Odgovornost je na institucijama, koje su dužne sistemski urediti ovu oblast i poboljšati postojeće resurse. Nedostaje strateško i sistemsko ulaganje u projekte. Ono na šta Fond polaže veliku pažnju jeste transparentno trošenje namjenski prikupljenih sredstava i na svom primjeru želi pokazati kako je transparentan utrošak sredstava moguć. Institucije i ministarstva moraju poraditi na ovom pitanju, kao i na pitanju efikasnosti u procedurama pribavljanja, upravljanja i raspodjele tih sredstava. Osim toga, veliki problemi se javljaju i u određenim samostalnim aktivnostima pojedinih institucija: U želji da se projekti što brže realiziraju, nije vođeno računa o održivom konceptu, povezivanju dvije osnovne grane koje moraju biti u sinergiji, a to su ekonomija i ekologija. Struka se mora više uključiti kako bi investicije zadržale održivi koncept razvoja.
